U današnje vrijeme sve se manje krećemo, a sve više sjedimo: u autu, za računalom, na mobitelu, pa čak i kad “odmaramo”. Tijelo to pamti. Kad se malo krećemo, pokret postaje siromašniji, mišići se skraćuju, zglobovi gube prirodnu elastičnost, a tkiva postaju krutija i “manje živa”. S vremenom izgubimo onaj prirodni osjećaj za tijelo: više smo u glavi, manje u pokretu, pa znakove umora, napetosti i preopterećenja često ignoriramo dok ne zaboli. U takvom načinu života nije čudn

Mogu li jednostavne teorije odgovoriti na kompleksitet fiziologije čovjeka? U trenutku kada hrana prestane biti prirodan dio života i preraste u dogmu, kult ili opsesivnu igru prebrižnog promišljanja o zdravlju, postaje jasno da je negdje u organizmu prirodni ritam narušen, da se odnos s iskonskim izgubio, da nam se duboka inteligencija tijela zaplela u nekoj od konceptualno distorziranih realnosti. Zašto mitovi o prehrani nastaju – potreba za strukturom Mitovi o prehrani rađ

Alkohol kao molekula, iskustvo i ogledalo svijesti: od jetre i srca do mozga, odnosa, libida i psihomotorike. Dubinska analiza koja spaja biokemiju, psihologiju i filozofiju tijela — i postavlja jednostavno pitanje: koliko smo svjesni dok pijemo? Alkohol je supstanca koja je možda više nego ijedna druga ostavila dubok civilizacijski otisak; kroz povijest je utkana u mrežu društvenih odnosa, rituala, svakodnevnice i intime čovjeka. Od pamtivjeka, alkohol je pratio čovjeka kao